Vakcine u trudnoći

Objavio/la prof. dr. Mahira Jahić, u kategoriji: Savjeti, Trudnoća
Vakcine u trudnoći

Imunizacija može da zaštiti trudnicu i njenu nerođenu bebu. U današnje vrijeme se primenjuju mnoge vakcine protiv zaraznih bolesti – bilo da su izazvane bakterijama ili, još češće, virusima.

Imunizacija ili zaštita od zaraznih bolesti može da bude aktivna i pasivna. Aktivna zaštita se ostvaruje primjenom vakcina koje sadrže viruse ili dijelove virusa koji mogu da izazovu imuni odgovor.

On se ogleda u stvaranju antitijela koja blokiraju izazivača bolesti i omogućavaju njegovo uništavanje. Pasivna zaštita je kada se daju gotova antitijela (serumi), izdvojena od osoba ili životinja koje su preboljele određenu bolest.

Vakcine pripadaju grupi najčešće upotrebljavanih farmakoloških pripravaka. Njihovo dejstvo ima važan učinak u sprječavanju kongentalnih anomalija, štiteći trudnice od teratogenog uticaja opasnih zaraza.

Uprkos stavu da se trudnice što manje izlažu lijekovima, vakcinacija nosi korist kako za majku tako i za novorođenče koje se rađa sa nezrelim imunološkim sastavom i kod kojeg se vakcinacija za pojedine uzročnike sprovodi tek u starijoj dojenačkoj dobi.

Vakcinacija štiti trudnice, onemogućava prenošenje zaraze na fetus/novorođenče, osigurava transplacentarni prenos antitijela (IgG), te osigurava lučenje antitijela (IgA) i drugih imunih faktora u majčinom mlijeku. Vakcinacijom se alternativno može sniziti majčino oboljevanje i smrtnost, kao i učestalost prijevremenog porođaja.

Infekcije u trudnoći i posljedice po plod

Virusne i bakterijske infekcije u trudnoći veoma su česte. Smatra se da se tokom trudnoće inficira oko 14% trudnih žena, dok je učestalost infekcije fetusa od 0,6 do 2,2%.

Da li će infekcija majke dovesti do infekcije ploda zavisi od perioda inkubacije prije rođenja, zrelosti fetusa i transplacentarnog prenosa antitijela majke.

Intrauterinu infekciju mogu izazvati mnogi virusi. U grupu teratogenih virusa ubrajaju se virusi rubeole, virus varicella-zoster, virusi herpes-simplex, citomegalovirus i virusi imune deficijencije, dok za ostale viruse teratogeno dejstvo nije sigurno dokazano.

Intrauterusne infekcije u prvom trimestru trudnoće često imaju za posljedicu spontani pobačaj, poremećaj organogeneze i posljedične kongentalne anomalije, dok infekcija u drugom i trećem trimestru trudnoće češće dovodi do fetopatija sa znacima generalizirane infekcije.

Moguće posljedice intrauterine infekcije su zastoj u rastu ploda, smrt ploda, prijevremeni porođaj i rađanje ploda sa malformacijama.

Trudnoća i vakcinacija

Vakcinacija žena tokom trudnoće i tokom dojenja se rijetko preduzima radi rizika od ugrožavanja zdravlja djeteta i majke. Međutim u nekim slučajevima korist od vakcinacije u trudnoći je veća od moguće štete.

Trudnica bi trebala primiti vakcinu u sljedećim slučajevima:

  1. Kada je rizik od infekcije trudnice visok usljed izloženosti infektivnom agensu,
  2. ako infekcija može imati ozbiljne posljedice za ženu i fetus,
  3. ako vakcina ne predstavlja opasnost po trudnicu i plod.

Pri donošenju odluke o vakcinaciji trudnice, potrebno je imati informacije o ranije preležanim bolestima, predhodno primljene vakcine, i rezultate seroloških testova koji svjedoče o ranije preležanim bolestima.

Reakcije poslije vakcinacije kod trudnica su obično istog intenziteta kao i kod žena van trudnoće. Teže reakcije poslije vakcinisanja mogu imati nepovoljan efekat na majku i plod.

Vakcinacija se najčešće preporučuje u drugom i trećem trimestru trudnoće zbog manjeg rizika od komplikacija. Pasivna zaštita trudnice, primjena imunoglobulina moguća je samo prema strogim epidemiološkim indikacijama.

Upotreba živih vakcina u trudnoći

Žive vakcine sadrže atenusiane viruse ili bakterije koje se umnožavaju u organizmu. Zbog poznatog teratogenog dejstva nekih vakcina u trudnoći , njihova upotreba je kontraindicirana.

Trudnoću ne bi trebalo zasnivati mjesec dana nakon primjene žive virusne vakcine, koliko traje vrijeme viremije virusa. Kod virusa rubeole ovaj razmak treba da bude tri mjeseca. Zaštitu od morbila i rubeole moguće je postići primjenom imunoglobulina.

Vakcina BCG u trudnoći je kontraindicirana.

Vakcina protiv dječije paralize se ne preporučuje u trudnoći. Vakcina protiv morbila, rubeole i parotitisa se ne preporučuje u trudnoći.

Trudnim ženama oboljelih od rubeole savjetuje se prekid trudnoće ako je infekcija nastupila u prvom trimestru, ukoliko je infekcija nastala u drugom i trećem trimestru rizik za plod je puno manji.

Infekcija trudnice virusom morbila u prvom trimestruobično dovodi do spontanog pobačaja a u trećem trimestru do prijevremenog porođaja.

Primjena vakcine protiv varičele je kontraindicirana u trudnoći, a ukoliko se primi prije trudnoće savjetuje se tri mjeseca period izbjegavanja trudnoće.

Vakcina protiv žute groznice je kontraindicirana u trudnoći.

Upotreba inaktivisanih vakcina u trudnoći

Primjena mrtvih vakcina u trudnoći prema dosadašnjim istraživanjima nije štetna. Primjena ovih vakcina je indicirana kada postoji povećan rizik od prirodne infekcije a koja može imati ozbiljne posljedice na majku i plod.

Ovo se odnosi na vaccine protiv difterije, tetanus, hepatitis B i influence. Vakcinu protiv tetanus treba primiti trudnica u slučaju povrede.

Vakcina protiv gripe

Vakcina protiv gripe još uvijek se ne preporučuje u prvom trimestru trudnoće, radi mogućih spontanih pobačaja. Vakcina primjenjena u trećem trimestru imat će zeštitni karakter i za novorođenče prvih mjeseci života.

Vakcina protiv hepatitisa B

Ova vakcina se preporučuje trudnicama koje su u riziku od hepatitis B (partner HBSAg pozitivan, trudnica koja dolazi u kontakt sa kontaminisanim iglama, trudnica narkoman i trudnica koja planira porođaj u hiperendeskim područjima.

Vakcinisanje u trudnoći je prihvatljivo samo ako je korist veća od rizika nuspojava bilo za trudnice ili fetus.

Zakažite pregled

© 2019 Ginekološki centar Dr. Mahira Jahić
Dizajn i programiranje: Jellymetrics d.o.o. Tuzla