Sindrom policističnih jajnika je čest zdravstveni poremećaj kod žena u reproduktivnoj dobi. Uzrokovan je hormonskim disbalansom, koji utiče na razne organske sisteme u tijelu žene. Sindrom policističnih jajnika jedan je od vodećih uzroka neplodnosti kod žena.
Ovaj sindrom se javlja kod 10% žena u dobi od 15-45 godina života. Većina žena dobije dijagnozu u svojim dvadesetim ili tridesetim godinama. Ovaj se sindrom može javiti u bilo kojoj životnoj dobi od puberteta pa sve do kraja fertilnog razdoblja žene. Povećan rizik za obolijevanje imaju žene kojima se bolest već pojavila u porodici (kod sestre, majke, tetke), što ukazuje na genetsku podlogu bolesti. Osim toga, razni okolišni faktori utiču na razvoj ovog poremećaja. Povećan rizik od obolijevanja imaju žene koje su pretile, koje imaju dijabetes i žene koje žive pretežno sjedilačkim načinom života.
SIMPTOMI SINDROMA POLICISTIČNIH JAJNIKA
Kao rezultat poremećenih ovulacija, menstruacijski ciklusi kod ovih žena su nepravilni – menstruacije često izostaju i po par mjeseci, a kad se pojave, često su obilne i bolne. Neplodnost je veliki problem sa kojim se suočavaju pacijentice sa ovim poremećajem, a to je također posljedica neredovnih ovulacija i hormonskog disbalansa. Sindrom policističnih jajnika često se otkrije kada se žena javi doktoru zbog problema sa začećem. Jedan od značajnijih simptoma je dobivanje na težini, a povećana količina masnog tkiva još dodatno remeti hormonsku ravnotežu u tijelu.
Posljedica pojačane proizvodnje i povišene koncentracije androgenih (muških) hormona u tijelu je pojačana dlakavost, posebno na području lica, ruku, leđa, prsa i stomaka. Isti uzrok dovodi i do pojave akni, masne kože te opadanja i stanjivanja kose. Povećana pojava akni kod mlade žene, u kombinaciji sa nepravilnim ciklusima, uvijek treba posumnjati na sindrom policističnih jajnika. Hormonski disbalans dodatno može uzrokovati iscrpljenost, glavobolje, umor te probleme sa spavanjem.
DIJAGNOSTICIRANJE SINDROMA POLICISTIČNIH JAJNIKA
Doktor uzima anamnezu pacijentice u kojoj se ispituju simptomi, trajanje ciklusa, redovitost menstruacije, pojava sličnih stanja u porodici, druge bolesti i ostalo. Mogu se uočiti neki znakovi koji upućuju na dijagnozu, kao što su pojačana dlakavost na tipičnim mjestima, akne, masna koža i dr. Ultrazvučni pregled je temeljna metoda u dijagnostici sindroma policističnih jajnika. Nakon svih prikupljenih nalaza, liječnik potvrđuje ili isključuje dijagnozu te zajedno s pacijenticom odlučuje o terapiji. Radi se i bazalni hormonalni status, odnosno nivo spolnih hormona u krvi. Hormoni se vade 3.-5. dan ciklusa. Provjerava se ravnoteža hormona kod žene. Dodatno se još mogu uzeti T3 i T4 (hormoni štitnjače).
Izbor terapije ovisi o tome da li žena planira skoru trudnoću ili ne. Ukoliko ne planira, preporučuje se terapija koja uspješno uravnotežuje hormonalni status u tijelu. U slučaju da žena ima problema sa pojačanom dlakavošću, masnom kožom i aknama mogu se primijeniti kontracepcijske pilule sa antiandrogenim sastojcima koji blokiraju djelovanje muških spolnih hormona i na taj način ublažuju simptome. Ukoliko žena želi trudnoću, a ne može začeti zbog rijetkih ili potpuno izostalih ovulacija, može se poticati ovulacija lijekovima.
Svim ženama sa sindromom policističnih jajnika koje imaju povećanu tjelesnu težinu savjetuje se smanjenje tjelesne težine. Dokazano je kako regulacija tjelesne težine može potaknuti ovulacijske cikluse, pomoći u poboljšanju plodnosti te pozitivno uticati na uspostavljanje hormonalne ravnoteže u organizmu.
SINDROM POLICISTIČNIH JAJNIKA I TRUDNOĆA
Žene sa sindromom policističnih jajnika u trudnoći imaju veći rizik od raznih komplikacija:
- spontani pobačaj u ranim stadijima trudnoće
- gestacijski dijabetes
- preeklampsija (trudnoćom izazvan visoki krvni tlak i pojava proteina u mokraći)
- prijevremeni porod
- porod carskim rezom.
Važno je raditi redovne ultrazvučne preglede, redovno mjeriti nivo šećera u krvi te konsultacije sa nutricionistom po potrebi. Pravilna prehrana je jako važna za žene sa ovim sindromom, a naročito za vrijeme trudnoće. Ograničenje unosa ugljikohidrata, više manjih dnevnih obroka, uzimanje dodataka kao što je folna kiselina i redovna tjelesna aktivnost smanjuju rizik od nastanka komplikacija i omogućuju pravilan razvoj djeteta i napredak trudnoće.