Preventivni pregledi su pregledi sa ciljem ranog otkrivanja bolesti, a u ginekologiji oni podrazumijevaju redovno obavljanje ginekoloških pregleda kod zdravih žena.
Najvažniji preventivni pregled u ginekologiji bez sumnje je skrining na premaligne promjene na grliću maternice (PAPA test).
Preventivni pregled u ginekologiji trebao bi uključivati:
Ako ne ranije (zbog eventualnih problema s menstruacijskim ciklusom, nedefinisanim bolovima u trbuhu, dermatoloških tegoba za koje dermatolog procijeni kako bi mogle imati podlogu i u poremećajima spolnih hormona i drugo), prvi ginekološki pregled žena bi trebala obaviti kada postane spolno aktivna.
Osnovni ginekološki pregled uključuje: bimanuelni pregled na ginekološkom stolu, uzimanje uzoraka za tzv. PAPA-test i ginekološki ultrazvučni pregled. Uz uredne nalaze i ako nema nekih dodatnih događanja, redovni, preventivni ginekološki pregledi trebali bi se obavljati jednom u godišnje.
Suština Papa testa ogleda se u poznatoj činjenici da rak grlića nastaje nakon što ćelije na njegovoj površini (ili u njegovom kanalu) prođu kroz niz promjena u svom izgledu, koje su vidljive samo mikroskopski. Te promjene zovu se zajednički cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN), i izazvane su djelovanjem seksualno prenosivog humanog papiloma virusa (HPV). Cilj uzimanja Papa brisa je otkrivanje tih promjena.
Ultrazvučni pregled u ginekologiji vrši se onda kada se bimanuelnim pregledom napipaju sumnjive promjene u zdjelici i trbuhu, ili kada je nalaz uredan, ali podaci koje ste dali doktoru prilikom uzimanja anameze ukazuju da problem postoji, pa je neophodno ultrazvukom prikazati maternicu i jajnike.
Kolposkopija je metoda sekundarne prevencije raka vrata maternice, rodnice i stidnice. Ona podrazumijeva promatranje ovih ciljnih organa optičkim instrumentom, pod povećanjem, kako bi se uočila promjena sluznice ili kože te učinila ciljana biopsija s mjesta najteže promjene.
Svaka žena iznad 45-te godine života trebala bi redovno obavljati sljedeće preglede i pretrage:
- rutinski ginekološki pregled, jednom u godinu do dvije, ako su nalazi uredni, odnosno ako nema nekih dodatnih događanja zbog čega će se i ranije (ponovno) javiti ginekologu.
- kompletnu krvnu sliku, masnoće i šećer u krvi, sediment urina.
- preglede dojki – mamografiju i ultrazvučni pregled dojki. Prema standardima, mamografija je obvezatna iza 40-te godine života, a ukoliko postoji rak dojke u bližoj obitelji i ranije. Svake druge godine trebala bi se raditi mamografija, a između toga svake druge godine UZV-pregled dojki, po potrebi punkcija sumnjive tvorbe pod kontrolom ultrazvuka.
- analizu hormona i drugih pokazatelja u krvi koji ukazuju na gubitak funkcije jajnika (prema procjeni ginekologa).
Bitno je zapamtiti da ukoliko primjetite promjene nikada nije prerano za odlazak ginekologu, ali ponekad može biti (pre)kasno.