Karcinom grlića materice u Tuzlanskom kantonu: Poražavajući podaci i važnost prevencije

Karcinom grlića materice jedno je od najčešćih malignih oboljenja kod žena u Tuzlanskom kantonu. Prema izvještaju Zavoda za javno zdravstvo TK, samo u 2024. godini dijagnostikovano je 154 novih slučajeva. U posljednjih pet godina (2020-2024) oboljelo je čak 580 žena, dok je 67 njih, nažalost, izgubilo bitku s ovom bolešću.

Ovi podaci su alarmantni, naročito kada se uzme u obzir da Tuzlanski kanton ima oko 225.000 žena. Stopa obolijevanja iznosi 70 na 100.000, što je drastično više u poređenju s, na primjer, Finskom, gdje ta stopa iznosi samo 4,3 na 100.000. Ovi brojevi jasno pokazuju da je neophodno podići svijest o prevenciji i omogućiti ženama pravovremene preglede kako bi se bolest otkrila u ranoj fazi.

Zašto je prevencija ključna?

Karcinom grlića materice spada u one vrste malignih oboljenja koja se mogu spriječiti redovnim pregledima. U većini slučajeva, prije nego što se razvije invazivni karcinom, na ćelijama grlića materice nastaju promjene koje se mogu otkriti i liječiti na vrijeme.

Najbolji način prevencije uključuje:
✅ Ginekološki pregled – osnovni korak u očuvanju reproduktivnog zdravlja.
✅ Papa test – jednostavna, ali izuzetno efikasna metoda za rano otkrivanje promjena na ćelijama grlića materice.
✅ HPV tipizacija – određivanje prisustva visokorizičnih tipova HPV virusa, glavnog uzročnika karcinoma grlića materice.
✅ Kolposkopija – detaljan pregled grlića materice koji omogućava otkrivanje i najmanjih abnormalnosti.

Vrijeme je da žene preuzmu odgovornost za svoje zdravlje

Statistika jasno pokazuje koliko je važno redovno obavljanje preventivnih pregleda. Karcinom grlića materice često ne pokazuje simptome u ranim fazama, što ga čini još opasnijim. Upravo zato se apeluje na žene da ne odlažu preglede i iskoriste dostupne metode prevencije.

Pravovremenim otkrivanjem promjena i njihovim liječenjem, može se spriječiti razvoj bolesti i izbjeći ozbiljne posljedice. Preventivni pregledi nisu samo medicinska preporuka – oni su ulaganje u zdravlje i kvalitet života.

Ne čekajte simptome, djelujte na vrijeme! Zakažite svoj preventivni pregled i budite korak ispred bolesti. Vaše zdravlje je na prvom mjestu!

Drage dame, u mjesecu januaru posvećujemo posebnu pažnju zdravlju ženskih reproduktivnih organa, jer prevencija je ključ!

Karcinom grlića materice je jedan od najčešćih tipova karcinoma kod žena, ali dobra vijest je da može da se spriječi! Redovni pregledi, kao i pravovremena dijagnostika i tretman, spašavaju živote. I zato vas pozivamo da iskoristite Mjesec prevencije karcinoma grlića materice i učinite prvi korak prema zdravlju! 💪

Prof. dr. Mahira Jahić, specijalista ginekologije i vlasnica Ginekološkog centra ,,Dr. Mahira Jahić’’ Tuzla, već više od 20 godina se bavi prevencijom i liječenjem ginekoloških bolesti, a u svom centru nudimo najsavremenije metode za očuvanje zdravlja.

🔬 Naša ponuda:

  • Papa test – najvažnija metoda za otkrivanje ranih promjena na grliću materice.
  • HPV tipizacija – precizno testiranje na tipove humanog papiloma virusa (HPV).
  • Kolposkopija – detaljan pregled grlića materice kako bi se identifikovale moguće promjena ili lezije.

 

🎁 Paketi usluga – kreirali smo specijalne pakete za prevenciju i rano otkrivanje bolesti:

  • Paket 1: HPV tipizacija + Papa test
  • Paket 2: Kolposkopija + Papa test
  • Paket 3: Svi pregledi u kombinaciji (HPV tipizacija, Papa test i Kolposkopija)

 

💡 Dodatne usluge:

  • Krio terapija i termalna ablacija – najsavremenije metode za liječenje prekanceroznih promjena na grliću materice.
  • Savjeti o prevenciji HPV infekcija – zaštita je ključ! Naučite kako se zaštititi od HPV-a i spriječiti ozbiljne posljedice.

 

🩺 Zašto baš mi

  • 20+ godina iskustva u oblasti ginekologije, Papa testa, HPV tipizacije i kolposkopije.
  • Savremena oprema i stručan tim za vaš bezbjedan i efikasan tretman.
  • Personalizovan pristup svakom pacijentu i savjeti na temelju vašeg zdravlja.

 

📅 Pozivamo vas da se pridružite preventivnoj akciji i rezervišete svoj termin za pregled! Budite odgovorne prema svom zdravlju i posjetite nas u Ginekološkom centru ,,Dr. Mahira Jahić’’ Tuzla

📞 Kontakt: 035 258 450

Za zdravlje i sreću! 💖

  1. Svako ko je imao seks bar jednom u životu može biti izložen HPV infekciji.
  2. Postoji više od 200 tipova HPV a samo je nekoliko povezano sa karcinomom grlića materice, HPV 16 i 18 su najčešći i izazivaju preko 70% karcinoma grlića materice.
  3. HPV infekcija se prati pomoću Papa testa i kolposkopije, svi karcinomi nastaju iz neliječenih lezija grlića visokog stepena.
  4. HPV infekcija uzrokuje i rak grla (prenos putem oralnog sex-a), danas je u porastu ali se malo priča o tom.
  5. Uz HPV infekciju potrebni su i dodatni rizikofaktori da bi nastao karcinom, to su najčešće neliječene infekcije grlića materice, pušenje, često mjenjanje partnera, stres i pad odbrabenih sposobnosti žene.

Danas se smatra da je HPV uzročnik karcinoma grlića materice, prekanceroznih lezija grlića, vagine i vulve kao i kondiloma na perinumu, vulvi, vagini i grliću materice.

Humani papiloma virusi (HPV) ima oko 200 tipova, a 40 je specifično za anogenitalnu regiju.

S obzirom na tkivo koje inficiraju, humani papilomavirusi dijele se na kožne (kutane), mukokutane i sluzničke (mukozne) tipove.  Sluznički tipovi HPV-a pokazuju sklonost prema mnogoslojnom pločastom epitelu te inficiraju anogenitalni i aerodigestivni trak. Najvažniji genotipovi iz te skupine su: 6, 11, 13, 16, 18, 30-35, 39, 40, 42-45 i 51-69.  Kožni tipovi HPV-a pokazuju sklonost prema orožalom mnogoslojnom pločastom epitelu i većinom zahvaćaju epitel kože, stoga se rijetko mogu naći na anogenitalnim mjestima ili unutar oralne mukoze. Najvažniji genotipovi su: 4, 7, 10, 26-29, 37, 38, 41, 48 i 49.

S obzirom na onkogeni potencijal, odnosno potencijal izazivanja malignih promjene, mukozni tip HPV-a danas se dijeli na dvije skupine: niskorizični i visokorizični HPV

Najčešći visokorizični tipovi su HPV 16, 18, 31, 33, 35 i 45, visokog su onkogenog potencijala i smatraju se uzrokom karcinoma grlića maternice te ih nalazimo kod skvamoznim intraepitelnim lezijama visokog stepena (HSIL, engl. high-grade squamous intraepithelial lesion), odnosno CIN 2 i CIN 3. HPV 16 ima najveći onkogeni potencijal i odgovoran je za otprilike polovinu svih slučajeva karcinoma grlića maternice, a HPV 16 i 18 zajedno uzrokuju više od 70% svih karcinoma vrata maternice širom svijeta. HPV 16 osim karcinoma vrata maternice uzrokuje i karcinom vagine, vulve, penisa, usne šupljine, orofarinksa i tonzila. Visokorizični tipovi se razlikuju od niskorizičih po tome što se njihova DNA ugrađuje u genom zaraženih ćelija (te se pojačava ekspresija virusnih onkogena E6 i E7), vodi do transformacije ćelija, proliferacije ćelija i klonalne selekcije.  HPV 31 i 33 su visokorizični tipovi koji izazivaju i kondilome, karcinom grlića materice i prekancerozne lezije grlića, vagine i vulve.

Najčešći niskorizični tipovi su HPV 6 i 11. Uzrokuju 95% benignih genitalnih bradavica (tj. šiljastih kondiloma) i laringealnih papiloma, a javljaju se i u skvamoznim intraepitelnim lezijama niskog stepena (LSIL, engl. low-grade squamous intraepithelial lesion), odnosno CIN 1 (cervikalna intraepitelna neoplazija). Kod infekcije HPV tipovima niskoga rizika, DNA je prisutna u episomalnom obliku i ne ugrađuje se u genom domaćina te dolazi do potpune ekspresije virusa, ćelijske proliferacije, pojave koilocita i smrti ćelija. Sposobnost izazivanja malignih promjene je niska, stoga ih se rijetko povezuje s invazivnim karcinomom grlića maternice.

HPV infekcija

Životni ciklus HPV-a slijedi program diferencijacije epitelnih ćelija domaćina. Ciklus počinje u bazalnim ćelijama, a završava terminalno diferenciranim pločastim ćelija. HPV prvo inficira nediferencirane bazalne epitelne ćelije koje su jedine ćelije u pločastom epitelu sposobne za dijeljenje, čime se omogućuje uspostavljanje perzistentne (trajne) infekcije, a potom se nove virusne čestice proizvode u diferenciranim ćelijama kćeri u najvišim epitelnim slojevima. Međutim, bazalne epitelne ćelije nisu lahko dostupne s obzirom da su zaštićene s nekoliko slojeva diferenciranih ćelija, stoga da bi došlo do infekcije HPV-om, čestice virusa moraju dobiti pristup bazalnom epitelnom sloju što se ostvaruje preko mikrotraume epitela. Dakle, virus ulazi preko mjesta ozlijede u bazalne ćelije. Mjesto ozljede grlića može biti ranica, upala i sl. stoga je veoma važno da je grlić zdrav i da je pokriven pločastim epitelom koji je brana ili zaštita za ulazak HPV-a. Sve infekcije grlića izazvane bakterijama, gljivicama, parazitima, virusima i drugim uzročnicima treba intenzivno liječiti, jer jedino zdrav grlić materice najbolja zaštita za razvoj prekanceroznih lezija i karcinoma grlića materice.

HPV tipizacija je metoda pregleda kojom se otkriva da li je osoba HPV pozitivna i koji tip virusa je prisutan. Uzorak za HPV tipizaciju se uzima u obliku brisa iz grlića materice pomoću četkice i šalje labaratoriju za obradu.

Pomoću Papa testa se može postaviti sumnja na prisustva HPV virusa u ćelijama, a kolposkopskim pregledom na grliću se može pronaći promjena epitela grlića ili vagine koja ukazuje da je HPV prisutan kod pregledane žene.

🌸: Ginekološki Centar ,,Dr Mahira Jahić”
🏨: Stupine C2 (pored hotela Tuzla)
☎️: Termin pregleda ili više informacija možete dobiti na: 035 258 450 ili 060 34 77 222

U zemljama Evrope u posljednjoj sedmici januara obilježava se sedmica prevencije raka grlića materice. Ovo oboljenje može se spriječiti samo ukoliko se redovno obavlja ginekološki pregled, bar jednom godišnje.

Procjenjuje se da više od 311 000 žena umre od karcinoma grlića materice svake godine. Od ovih smrtnih slučajeva, 91% se događa u zemljama u razvoju i nisko razvijenim zemljama. Demografske promjene i nedostatak preventivnih programa predviđa broj smrtnih slučajeva koji će dostići godišnje 460 000 do 2040. godine.

Karcinom grlića materice je najčešći ginekološki karcinom na svijetu. Javlja se kod žena starosti od 35 do 55 godina, a u posljednje vrijeme oboljevaju i mlađe žene.

Humani papiloma virusi visokog rizika uzročnici su ovog oboljenja a najčešće su to HPV 16 i 18, međutim pored HPV infekcije potrebni su i dodatni riziko faktori.

Faktori rizika za nastanak karcinoma grlića je najčešće nedostatak probira za karcinom grlića materice (zemlje koje imaju programe probira i prevencije nastanka karcinoma grlića materice imaju manju incidencu ovog oboljenja).

U veoma važne faktore rizika ubrajaju se česte, dugotrajne i ne liječene infekcije grlića materice od strane onkogenih bakterija. Povezanost između zapaljenja grlića materice može, dakle, biti posljedica bakterijske infekcije koja utiče na perzistentnost HPV infekcije.

Stres, pušenje, pad imuniteta i učestalo mjenjanje partnera, naime žene koje puše imaju 2-3X veći rizik da razviju visoki stepen cervikalne intraepitelne lezije (CIN III) ili invazivni karcinom.

Dugotrajno uzimanje oralne hormonske kontracepcije (OHK) je također rizikofaktor pa tako žene koje su HPV pozitivne na visoki rizik i uzimaju OHK imaju 4Xveću incidencu u odnosu na žene koje su HPV pozitivne i ne uzimju OHK.

Kod većine žena koje su HPV pozitivne infekcija se spontano povlači, ali kod pacijentica sa perzistentnom HPV infekcijom mogu razviti preinvazivne cervikalne lezije. Iz takvih lezija tokom nekog vremena se razvija karcinom grlića materice. Brzina razvoja karcinoma također zavisi od rizikofaktora.

Simptomi koji se javljaju kod karcinoma grlića materice su veoma rijetki ili ih i nema u početnom stadiju, dok kod uznapredovalog su krvarenje i bolovi te nespecifična vaginalna sekrecija.

Prekancerozne lezije  (Cervikalne intraepitelne lezije) CIN također su promjene koje nemaju simptome i jedino se mogu pronaći redovnim papa testom i Kolposkopijom.

Preventivni ginekološki pregledi, Papa test, Kolposkopija i HPV tipizacija su osnova za pregled, dijagnozu i sprječavanje nastanka naprednih formi karcinoma grlića materice.

I napredne forme karcinoma grlića materice danas se uspješno liječe, samo je kvalitet života žene narušen i stepen izlječenja manji, dok je kod ranog oblika stepen izlječenja 99%.

 

U Ginekološkom centru ,,Dr Mahira Jahić“ možete uraditi vaš Papa test, Kolposkopiju i HPV tipizaciju.

Beta HCG – humani horionski gonadotropin je protein kojeg luči tkivo posteljice, a naziva se i hormonom trudnoće. Najvažnija mu je funkcija podrška žutom tijelu u jajniku koje u prvih sedam do devet nedelja trudnoće luči hormon progesteron (tzv. čuvar trudnoće).

Progesteron je hormon kojeg smatramo zaštitnikom trudnoće i veoma je bitan u ranoj trudnoći jer održava miometrij (mišić maternice) u stanju relaksacije, onemogućavajući tako pojavu kontrakcija maternice koje bi mogle dovesti do spontanog pobačaja. Zbog toga prilikom pojave simptoma prijetećeg pobačaja kao što su krvarenje, iscjedak, bolovi pri dnu trbuha ili prisutnost određenih anomalija maternice koje bi mogle dovesti do prijevremenih kontrakcija savjetuje se nadomjesna terapija progesteronom.

Beta HCG se u krvi može naći oko 8 do 10 dana nakon ovulacije (što može varirati) te dan nakon začeća.

Određivanje beta HCG

Vađenjem krvi na beta HCG rana trudnoća se u 5% žena može dokazati već negdje oko 22-og dana ciklusa, a u svih žena oko 28-og dana ciklusa. Vrijednosti beta HCG-a nam ne mogu reći da li je trudnoća uredna ili patološka.

Testovi na trudnoću iz urina imaju osjetljivost od 10-50 IU HCG-a i pozitivni su 14 dana nakon inseminacije ili aspiracije, ukoliko je nastupila trudnoća.

U normalnoj trudnoći svakih 1-2 dana razina beta HCG-a u krvi se okvirno udvostručuje. Porast beta HCG-a i razine progesterona s visokom sigurnošću upućuju na urednu kliničku trudnoću. Ona se dokazuje kad se ultrazvukom prikaže gestacijska vrećica u maternici, najranije 31-og dana ciklusa. Tada je razina HCG-a viša od 1000-1500 IU/L. Na kraju 6. sedmice trudnoće (u drugoj sedmici izostanka menstruacije), razina β HCG je iznad 6000 IU/L, na UZV se vidi par mm veliki embrij i mogu se vidjeti otkucaji srca.

Ukoliko se ne vidi gestacijska vrećica uz beta-HCG veći od 2,000 mIU/L, čak 19 puta je veća vjerovatnost izvanmaternične trudnoće, a iznad 3000 mIU/L vjerovatnost izvanmaternične trudnoće raste 70 puta.

Negativan beta HCG varira od laboratorija do laboratorija, ali obično je to  vrijednost od 0 do 5 IU/L.

Prosječna vrijednost Beta HCG-a po sedmicama  trudnoće:

Treća sedmica: 5-50

Četvrta sedmica: 3 – 426

Peta sedmica: 19 – 7.340

Šesta sedmica: 1.080 – 56.500

Sedma i osma sedmica:  7.650 – 229.000

Deveta do dvanaeste sedmice:  25.700 – 288.000

Trinaesta do šesnaeste sedmice:  13.300 – 254.000

Sedamnaesta do dvadesetčetvrte sedmice:  4.060 – 165.400

Dvadesetpeta do četrdesete sedmice: 3.640 – 117.000

Vrijednost beta HCG-a veća od očekivane može upućivati na višeplodnu trudnoću ili da je žena u većoj nedelji trudnoće od izračunatog.

 

Preventivni pregledi su pregledi sa ciljem ranog otkrivanja bolesti, a u ginekologiji oni podrazumijevaju redovno obavljanje ginekoloških pregleda kod zdravih žena.

Najvažniji preventivni pregled u ginekologiji bez sumnje je skrining na premaligne promjene na grliću maternice (PAPA test).

Preventivni pregled u ginekologiji trebao bi uključivati:

Ako ne ranije (zbog eventualnih problema s menstruacijskim ciklusom, nedefinisanim bolovima u trbuhu, dermatoloških tegoba za koje dermatolog procijeni kako bi mogle imati podlogu i u poremećajima spolnih hormona i drugo), prvi ginekološki pregled žena bi trebala obaviti kada postane spolno aktivna.

Osnovni ginekološki pregled uključuje: bimanuelni pregled na ginekološkom stolu, uzimanje uzoraka za tzv. PAPA-test i ginekološki ultrazvučni pregled. Uz uredne nalaze i ako nema nekih dodatnih događanja, redovni, preventivni ginekološki pregledi trebali bi se obavljati jednom u godišnje.

Suština Papa testa ogleda se u poznatoj činjenici da rak grlića nastaje nakon što ćelije na njegovoj površini (ili u njegovom kanalu) prođu kroz niz promjena u svom izgledu, koje su vidljive samo mikroskopski. Te promjene zovu se zajednički cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN), i izazvane su djelovanjem seksualno prenosivog humanog papiloma virusa (HPV). Cilj uzimanja Papa brisa je otkrivanje tih promjena.

Ultrazvučni pregled u ginekologiji vrši se onda kada se bimanuelnim pregledom napipaju sumnjive promjene u zdjelici i trbuhu, ili kada je nalaz uredan, ali podaci koje ste dali doktoru prilikom uzimanja anameze ukazuju da problem postoji, pa je neophodno ultrazvukom prikazati maternicu i jajnike.

Kolposkopija je metoda sekundarne prevencije raka vrata maternice, rodnice i stidnice. Ona podrazumijeva promatranje ovih ciljnih organa optičkim instrumentom, pod povećanjem, kako bi se uočila promjena sluznice ili kože te učinila ciljana biopsija s mjesta najteže promjene.

Svaka žena iznad 45-te godine života trebala bi redovno obavljati sljedeće preglede i pretrage:

  • rutinski ginekološki pregled, jednom u godinu do dvije, ako su nalazi uredni, odnosno ako nema nekih dodatnih događanja zbog čega će se i ranije (ponovno) javiti ginekologu.
  • kompletnu krvnu sliku, masnoće i šećer u krvi, sediment urina.
  • preglede dojki – mamografiju i ultrazvučni pregled dojki. Prema standardima, mamografija je obvezatna iza 40-te godine života, a ukoliko postoji rak dojke u bližoj obitelji i ranije. Svake druge godine trebala bi se raditi mamografija, a između toga svake druge godine UZV-pregled dojki, po potrebi punkcija sumnjive tvorbe pod kontrolom ultrazvuka.
  • analizu hormona i drugih pokazatelja u krvi koji ukazuju na gubitak funkcije jajnika (prema procjeni ginekologa).

Bitno je zapamtiti da ukoliko primjetite promjene nikada nije prerano za odlazak ginekologu, ali ponekad može biti (pre)kasno.

Kontracepcija ili sprječavanje začeća podrazumijeva sve metode koje sprječavaju nastanak trudnoće.

Metode kontracepcije su:

  • intrauterina kontracepcija (spirala)
  • apstinencija (suzdržavanje od spolnih odnosa u jednom razdoblju života)
  • prirodne/kalendarske metode (plodni dani, bazalna temperatura, cervikalna sluz)
  • mehanička/barijerna metoda (kondom, dijafragma)
  • hormonska metoda (pilula, flasteri)
  • hemijska metoda (spermicidna sredstva)
  • trajna metoda/sterilizacija (kirurške metode – vazektomija, podvezivanje jajovoda)

Intrauterina kontracepcija (IUD – intauterine device)

Intrauterina kontracepcija (IUD – intauterine device) ili spirala je najdjelotvornija metoda kontracepcije. Njezina uspješnost ovisi o pravilnom postavljanju. Zbog visoke učinkovitosti, malog broja komplikacija i prihvatljive cijene, spirala je izvrstan izbor kontracepcije. Cu-IUD je namijenjena ženama koje su rodile i onima koje nisu, onima koje imaju kontraindikaciju za estrogensku terapiju  u anamnezi tromboflebitis, migrenu i sl.) te ženama koje doje. Hormonska spirala (LNG-IUD, tj. Mirena) je spirala koja kontinuirano otpušta hormon levonorgesterel, koji lokalno djeluje na sluznicu materice, stanjuje ju i posljedično su menstruacije manje obilne i traju manji broj dana, a u nekih korisnica menstruacije nema. Zbog smanjenja gubitka menstrualne krvi, svoju primjenu nalazi u liječenju određenih ginekoloških stanja, kao što su nepravilna i dugotrajna krvarenja, miomi, adenomioza, neke hiperplazije endometrija. Može se koristiti i u perimenopauzi kao dio hormonske nadomjesne terapije. Kao kontraceptiv vrlo je pouzdana. Smanjuje ili uklanja dismenoreju (bolnu menstruaciju).

Prirodna metoda

Prirodna metoda je moguća samo u žena koje imaju redovne cikluse, ovulacija prilično pouzdano nastupa 14 dana prije slijedećeg krvarenja (znači, 28-dnevni ciklus – oko 14-og dana). U vrijeme ovulacije iscjedak je proziran i rastezljiv, a 1 – 2 dana nakon ovulacije dolazi do blagog porasta bazalne temperature. Prednosti primjene prirodnih metoda: potpuno su neškodljive, nema troškova, nema nuspojava i kontraindikacija.

Mehanička kontracepcija

Mehanička kontracepcija predstavlja metode koje se koriste da bi spriječile kontakt spermija sa jajnom ćelijom. Tu ubrajamo muški kondom, ženski kondom(femidom), dijafragmu, cervikalne kape i spužve sa spermicidnim sredstvom . Kondomi smanjuju opasnost od spolno prenosivih bolesti (samo kondomi od lateksa pružaju potpunu zaštitu od HIV–a) i mogu spriječiti prekancerozne promjene vrata maternice. Dijafragma, kupolasta gumena kapa sa savitljivim rubom koja odgovara vratu maternice predstavlja prepreku spermi. Dijafragma treba ostati na mjestu tijekom >8 h nakon zadnjeg spolnog odnosa. Stope trudnoća u 1. god. iznose oko 6%. Cervikalna kapa izgleda slično kao dijafragma, manja je i pokriva samo vrat maternice. Djeluje kao mehanička barijera koja štiti stražnji svod vagine od deponiranja spermatozoida. Stavlja se najmanje 10 minuta prije spolnog odnosa, a odstranjuje najranije šest sati nakon, iako za razliku od dijafragme može ostati u vagini i više dana. Vaginalne pjene, kreme i vagitorije predstavljaju fizičku prepreku spermi a sadrže spermicid, obično nonoksinol 9. Kombiniraju se s drugim metodama kontracepcije i uvode u rodnicu prije svakog koitusa.

Mehaničku kontracepciju se preporučuje koristiti zajedno sa hemijskim kontraceptivima koji svojim djelovanjem onemogućuju pokretljivost spermatozoida.

Hormonaska kontracepcija

U hormonske metode ubrajamo kontracepcijske pilule. Njih prepisuje ginekolog nakon detaljno obavljenog pregleda, jer ne odgovara svakoj ženi svaka pilula. Pravilna upotreba pilule učinkovita je u 99.97% slučajeva i riječ je o veoma učinkovitijoj metodi sprječavanja začeća, a koja istodobno ne utječe trajno na plodnost. Svaka kontraceptivna tableta sastoji se uvijek od 2 komponente: estrogenih i gestagenih hormona. Ti hormoni uneseni izvana u organizam žene djeluju tako da zaustave funkciju jajnika .Tako izostaje ovulacija te stoga nema mogućnosti začeća. Ovisno o količini odnosno odnosu količina pojedinih hormona razlikujemo danas: tzv. monofazne kontraceptivne preparate gdje je u svim tabletama koje se uzimaju tijekom jednog ciklusa uzimanja (obično 21 tableta) uvijek ista količina estrogena i gestagena, odnosno multifazne preparate kod kojih je količina estrogenih hormona praktično konstantna tijekom cijelog ciklusa uzimanja a količina gestagena postepeno raste imitirajući tako prirodni menstruacijski ciklus. Moguće nuspojave su: mučnina, povraćanje, glavobolje, osjećaj napuhanosti, napetost dojki, probojna krvarenja odnosno popularno “spotting” (krvarenja za vrijeme uzimanja tableta), blago povećanje tjelesne težine i depresija . Sve ove nuspojave ne zahtijevaju prekidanje uzimanja jer spotano prolaze tijekom nekoliko prvih ciklusa uzimanja. Potencijalno ozbiljne nuspojave – povećana sklonost zgrušavanju krvi, te posljedično embolije, zatim pogoršanje migrenskih glavobolja, upale dubokih vena, sklonost infarktu , pogoršanje nekih bolesti dojke i drugih zahtijevaju oprez. Tablete zato uvijek treba započeti uzimati u dogovoru sa ginekologom koji će komplikacije moći nekada predvidjeti unaprijed odnosno prepoznati ih i poduzeti eventualno potrebno liječenje.

Kontracepcijski flasteri i injekcije

Kontracepcijski flasteri su impregnirani hormonima estrogenom i progestagenom koji se otpuštaju kroz kožu, a lijepe se na stražnjicu, trbuh ili gornji dio tijela (osim dojki). Mora se mijenjati svakih tri tjedna, a četvrti tjedan flaster se ne nosi.

Kontracepcijske injekcije koje se mogu uzimati jednom mjesečno ili jednom u tri mjeseca, a sprječavaju ovulaciju postupnim otpuštanjem hormona u tijelo.

Trajne metode kontracepcije

Sterilizacija žene se izvodi presijecanjem ili “podvezivanjem” jajovoda, čime se sprječava da jajna ćelija iz jajovoda stigne u maternicu, kao i prolaz spermija do jajne stanice.

Sterilizacija muškarca podrazumijeva presijecanje sjemenovoda, čime se sprječava da spermiji budu izbačeni sa sjemenom tekućinom. Sterilizacija muškarca nakon izvršene vazektomije je postignuta tek nakon nekoliko mjeseci jer je potrebno određeno vrijeme da se iz kanala eliminiraju svi preostali spermiji. Mogućnost začeća manja je od 1%.

Polipi su mjesta na sluznici koja previše narastu, izbočuju se u šupljinu maternice pričvršćeni malom peteljkom za sluznicu. Uglavnom su malih dimenzija, a vrlo rijetko mogu narasti do veličine narandže. Na sreću, polipi se iznimno rijetko pretvaraju u karcinome, a rizik se blago povećava kod žena starijih od 50 godina.

Razlikujemo dvije osnovne vrste polipa maternice ovisno o njihovoj lokalizaciji: endometralni polip i cervikalni polip.

Endometralni polipi posjeduju estrogenske i progesteronske receptore. Stanje hiperestrogenizma ili povećana koncentracija estrogena u organizmu žena potiče njihov rast, dok progesteron i progesteronski preparati imaju antiproliferativni učinak (sprječavaju nastanak i rast polipa).

Simptomi

U 10-15% asimptomatskih žena polipi se nađu slučajno prilikom ginekološkog pregleda ili u sklopu obrade neplodnosti, dok kod 20-30% simptomatskih žena polipi su uzrok abnormalnog krvarenja iz maternice. Najčešći simptomi koji se javljaju su:

  • abnormalno krvarenje iz maternice u obliku obilnih i produženih menstruacija  (kod 64%-88% žena)
  • krvarenje između mjesečnica ili točkasto krvarenje nakon spolnog odnosa
  • postmenstrualno krvarenje u obliku smećkastog iscjetka nakon menstruacije
  • vaginalno krvarenje u postmenopauzi
  • mogu utjecati na plodnost (učestalost polipa se kreće od 11-45% u populaciji infertilnih žena).

Dijagnostika

Prvi korak u dijagnostici endometrijskih polipa je transvaginalni ultrazvučni pregled koji uključuje pogled u unutrašnjost maternice. Senzitivnost i specifičnost ove metode u otkivanju polipa je oko 90%. Dijagnoza polipa može se postaviti i na osnovu dijagnostičke histeroskopije. Cervikalni polip dijagnosticira se najčešće tokom rutinskog ginekološkog pregleda.

Liječenje

Endometralni polipi koji su maleni, i to manji od 1cm mogu se često spontano povući ili se izljušte izravno tokom menstruacije. Više od 95% polipa endometrija je benigne prirode. Danas se najčešće izvodi histeroskopska ablacija polipa ili se može učiniti kiretaža. Odstranjeni polip se šalje na patohistološku analizu, kako bi se utvrdila histološka priroda samog polipa i otklonila mogućnost da se radi o zloćudnoj tvorbi.

Liječenje cervikalnog polipa provodi se ambulantno, radi se polipektomija, a polip se obavezno šalje na patohistološku analizu. Maligna transformacija polipa je veoma rijetka, iznosi 0,1%. Češća je u žena u perimenopauzi i u menopauzi.

Ukoliko minimum jednom godišnje dolazite na redovne kontrolne ginekološke preglede, dajete mogućnost vašem ljekaru da u pravom ritmu prati vaše zdravlje i da vam daje pravovremene dijagnoze i terapije.

Izostanak menstruacije naziva se amenoreja, a nastaje kada nivo ženskih spolnih hormona nije dovoljno visok da stimulira menstruaciju. Brojni su uzroci nastanka amenoreje, od zdravstvenih poremećaja, uzimanja određenih lijekova, pretjeranog vježbanja, do neadekvatne prehrane.

Kod žene koja je imala redovne ili neredovne menstruacije, amenorejom smatramo izostanak menstruacije u trajanju od 6 mjeseci. U djevojčice koja još nije dobila menstruaciju, amenorejom smatramo nepojavljivanje prve menstruacije (menarche) do 14. godine, ako nema razvijenih sekundarnih spolnih osobina (dlačice pod pazuhom i na spolovilu, rast dojki), ili do 16. godine, ako su sekundarne spolne osobine razvijene.

Ukoliko mladoj  spolno aktivnoj ženi  ”kasni menstruacija” može se raditi o više stvari ali ove dvije su najčešće – ili se radi o trudnoći (što je prvo na što treba posumnjati) ili se radi o poremećaju u radu jajnika (izostaloj ovulaciji). Izostanak menstruacije žene proživljavaju sa različitim emocijama – on za neke znači ogromnu radost zbog željene trudnoće i majčinstva  ali na žalost mnogo je i žena za koje on znači veliku zabrinutost i brigu zbog neželjene trudnoće. Kakva god bila očekivanja i želje,  zajedničko je da je potrebno dati što raniju, tačnu i pouzdanu dijagnozu.

Amenoreja se obično dijeli na anovulacijsku i ovulacijsku. Svaki oblik ima brojne uzroke, ali sveukupno su najčešći uzroci amenoreje:

  • Trudnoća
  • Konstitucijsko kašnjenje puberteta
  • Funkcionalna hipotalamička anovulacija (npr. zbog pretjerane tjelovježbe, poremećaja prehrane ili stresa)
  • Uzimanje ili zloupotreba lijekova (npr. oralnih kontraceptiva, depo-progesterona, antidepresiva ili antipsihotika koji podižu prolaktin)
  • Dojenje
  • Sindrom policističnih jajnika
  • Hipotalamička i hipofizna disfunkcija

Dijagnostika i liječenje amenoreje

U dijagnostici amenoreje potrebno je napraviti detaljni ginekološki i ultrazvučni pregled s hormonskim analizama: bazalni hormonski status uz funkcionalne testove. Vrlo često je temeljnu dijagnostiku potrebno dopuniti s histeroskopijom i laparoskopijom, te kariotipizacijom (hromosomskom analizom). Kod sekundarnih amenoreja potrebno je svakako pokušati dijagnostikovati i odstraniti uzrok poremećaja. Liječenje zavisi od uzroka izostanka menstruacije.

 

© 2026 Ginekološki centar Dr. Mahira Jahić