Drage dame, u mjesecu januaru posvećujemo posebnu pažnju zdravlju ženskih reproduktivnih organa, jer prevencija je ključ!
Karcinom grlića materice je jedan od najčešćih tipova karcinoma kod žena, ali dobra vijest je da može da se spriječi! Redovni pregledi, kao i pravovremena dijagnostika i tretman, spašavaju živote. I zato vas pozivamo da iskoristite Mjesec prevencije karcinoma grlića materice i učinite prvi korak prema zdravlju! 💪
Prof. dr. Mahira Jahić, specijalista ginekologije i vlasnica Ginekološkog centra ,,Dr. Mahira Jahić’’ Tuzla, već više od 20 godina se bavi prevencijom i liječenjem ginekoloških bolesti, a u svom centru nudimo najsavremenije metode za očuvanje zdravlja.
🔬 Naša ponuda:
🎁 Paketi usluga – kreirali smo specijalne pakete za prevenciju i rano otkrivanje bolesti:
💡 Dodatne usluge:
🩺 Zašto baš mi
📅 Pozivamo vas da se pridružite preventivnoj akciji i rezervišete svoj termin za pregled! Budite odgovorne prema svom zdravlju i posjetite nas u Ginekološkom centru ,,Dr. Mahira Jahić’’ Tuzla
📞 Kontakt: 035 258 450
Za zdravlje i sreću! 💖
Beta HCG – humani horionski gonadotropin je protein kojeg luči tkivo posteljice, a naziva se i hormonom trudnoće. Najvažnija mu je funkcija podrška žutom tijelu u jajniku koje u prvih sedam do devet nedelja trudnoće luči hormon progesteron (tzv. čuvar trudnoće).
Progesteron je hormon kojeg smatramo zaštitnikom trudnoće i veoma je bitan u ranoj trudnoći jer održava miometrij (mišić maternice) u stanju relaksacije, onemogućavajući tako pojavu kontrakcija maternice koje bi mogle dovesti do spontanog pobačaja. Zbog toga prilikom pojave simptoma prijetećeg pobačaja kao što su krvarenje, iscjedak, bolovi pri dnu trbuha ili prisutnost određenih anomalija maternice koje bi mogle dovesti do prijevremenih kontrakcija savjetuje se nadomjesna terapija progesteronom.
Beta HCG se u krvi može naći oko 8 do 10 dana nakon ovulacije (što može varirati) te dan nakon začeća.
Vađenjem krvi na beta HCG rana trudnoća se u 5% žena može dokazati već negdje oko 22-og dana ciklusa, a u svih žena oko 28-og dana ciklusa. Vrijednosti beta HCG-a nam ne mogu reći da li je trudnoća uredna ili patološka.
Testovi na trudnoću iz urina imaju osjetljivost od 10-50 IU HCG-a i pozitivni su 14 dana nakon inseminacije ili aspiracije, ukoliko je nastupila trudnoća.
U normalnoj trudnoći svakih 1-2 dana razina beta HCG-a u krvi se okvirno udvostručuje. Porast beta HCG-a i razine progesterona s visokom sigurnošću upućuju na urednu kliničku trudnoću. Ona se dokazuje kad se ultrazvukom prikaže gestacijska vrećica u maternici, najranije 31-og dana ciklusa. Tada je razina HCG-a viša od 1000-1500 IU/L. Na kraju 6. sedmice trudnoće (u drugoj sedmici izostanka menstruacije), razina β HCG je iznad 6000 IU/L, na UZV se vidi par mm veliki embrij i mogu se vidjeti otkucaji srca.
Ukoliko se ne vidi gestacijska vrećica uz beta-HCG veći od 2,000 mIU/L, čak 19 puta je veća vjerovatnost izvanmaternične trudnoće, a iznad 3000 mIU/L vjerovatnost izvanmaternične trudnoće raste 70 puta.
Negativan beta HCG varira od laboratorija do laboratorija, ali obično je to vrijednost od 0 do 5 IU/L.
Prosječna vrijednost Beta HCG-a po sedmicama trudnoće:
Treća sedmica: 5-50
Četvrta sedmica: 3 – 426
Peta sedmica: 19 – 7.340
Šesta sedmica: 1.080 – 56.500
Sedma i osma sedmica: 7.650 – 229.000
Deveta do dvanaeste sedmice: 25.700 – 288.000
Trinaesta do šesnaeste sedmice: 13.300 – 254.000
Sedamnaesta do dvadesetčetvrte sedmice: 4.060 – 165.400
Dvadesetpeta do četrdesete sedmice: 3.640 – 117.000
Vrijednost beta HCG-a veća od očekivane može upućivati na višeplodnu trudnoću ili da je žena u većoj nedelji trudnoće od izračunatog.
Preventivni pregledi su pregledi sa ciljem ranog otkrivanja bolesti, a u ginekologiji oni podrazumijevaju redovno obavljanje ginekoloških pregleda kod zdravih žena.
Najvažniji preventivni pregled u ginekologiji bez sumnje je skrining na premaligne promjene na grliću maternice (PAPA test).
Preventivni pregled u ginekologiji trebao bi uključivati:
Ako ne ranije (zbog eventualnih problema s menstruacijskim ciklusom, nedefinisanim bolovima u trbuhu, dermatoloških tegoba za koje dermatolog procijeni kako bi mogle imati podlogu i u poremećajima spolnih hormona i drugo), prvi ginekološki pregled žena bi trebala obaviti kada postane spolno aktivna.
Osnovni ginekološki pregled uključuje: bimanuelni pregled na ginekološkom stolu, uzimanje uzoraka za tzv. PAPA-test i ginekološki ultrazvučni pregled. Uz uredne nalaze i ako nema nekih dodatnih događanja, redovni, preventivni ginekološki pregledi trebali bi se obavljati jednom u godišnje.
Suština Papa testa ogleda se u poznatoj činjenici da rak grlića nastaje nakon što ćelije na njegovoj površini (ili u njegovom kanalu) prođu kroz niz promjena u svom izgledu, koje su vidljive samo mikroskopski. Te promjene zovu se zajednički cervikalna intraepitelna neoplazija (CIN), i izazvane su djelovanjem seksualno prenosivog humanog papiloma virusa (HPV). Cilj uzimanja Papa brisa je otkrivanje tih promjena.
Ultrazvučni pregled u ginekologiji vrši se onda kada se bimanuelnim pregledom napipaju sumnjive promjene u zdjelici i trbuhu, ili kada je nalaz uredan, ali podaci koje ste dali doktoru prilikom uzimanja anameze ukazuju da problem postoji, pa je neophodno ultrazvukom prikazati maternicu i jajnike.
Kolposkopija je metoda sekundarne prevencije raka vrata maternice, rodnice i stidnice. Ona podrazumijeva promatranje ovih ciljnih organa optičkim instrumentom, pod povećanjem, kako bi se uočila promjena sluznice ili kože te učinila ciljana biopsija s mjesta najteže promjene.
Svaka žena iznad 45-te godine života trebala bi redovno obavljati sljedeće preglede i pretrage:
Bitno je zapamtiti da ukoliko primjetite promjene nikada nije prerano za odlazak ginekologu, ali ponekad može biti (pre)kasno.
Kontracepcija ili sprječavanje začeća podrazumijeva sve metode koje sprječavaju nastanak trudnoće.
Metode kontracepcije su:
Intrauterina kontracepcija (IUD – intauterine device) ili spirala je najdjelotvornija metoda kontracepcije. Njezina uspješnost ovisi o pravilnom postavljanju. Zbog visoke učinkovitosti, malog broja komplikacija i prihvatljive cijene, spirala je izvrstan izbor kontracepcije. Cu-IUD je namijenjena ženama koje su rodile i onima koje nisu, onima koje imaju kontraindikaciju za estrogensku terapiju u anamnezi tromboflebitis, migrenu i sl.) te ženama koje doje. Hormonska spirala (LNG-IUD, tj. Mirena) je spirala koja kontinuirano otpušta hormon levonorgesterel, koji lokalno djeluje na sluznicu materice, stanjuje ju i posljedično su menstruacije manje obilne i traju manji broj dana, a u nekih korisnica menstruacije nema. Zbog smanjenja gubitka menstrualne krvi, svoju primjenu nalazi u liječenju određenih ginekoloških stanja, kao što su nepravilna i dugotrajna krvarenja, miomi, adenomioza, neke hiperplazije endometrija. Može se koristiti i u perimenopauzi kao dio hormonske nadomjesne terapije. Kao kontraceptiv vrlo je pouzdana. Smanjuje ili uklanja dismenoreju (bolnu menstruaciju).
Prirodna metoda je moguća samo u žena koje imaju redovne cikluse, ovulacija prilično pouzdano nastupa 14 dana prije slijedećeg krvarenja (znači, 28-dnevni ciklus – oko 14-og dana). U vrijeme ovulacije iscjedak je proziran i rastezljiv, a 1 – 2 dana nakon ovulacije dolazi do blagog porasta bazalne temperature. Prednosti primjene prirodnih metoda: potpuno su neškodljive, nema troškova, nema nuspojava i kontraindikacija.
Mehanička kontracepcija predstavlja metode koje se koriste da bi spriječile kontakt spermija sa jajnom ćelijom. Tu ubrajamo muški kondom, ženski kondom(femidom), dijafragmu, cervikalne kape i spužve sa spermicidnim sredstvom . Kondomi smanjuju opasnost od spolno prenosivih bolesti (samo kondomi od lateksa pružaju potpunu zaštitu od HIV–a) i mogu spriječiti prekancerozne promjene vrata maternice. Dijafragma, kupolasta gumena kapa sa savitljivim rubom koja odgovara vratu maternice predstavlja prepreku spermi. Dijafragma treba ostati na mjestu tijekom >8 h nakon zadnjeg spolnog odnosa. Stope trudnoća u 1. god. iznose oko 6%. Cervikalna kapa izgleda slično kao dijafragma, manja je i pokriva samo vrat maternice. Djeluje kao mehanička barijera koja štiti stražnji svod vagine od deponiranja spermatozoida. Stavlja se najmanje 10 minuta prije spolnog odnosa, a odstranjuje najranije šest sati nakon, iako za razliku od dijafragme može ostati u vagini i više dana. Vaginalne pjene, kreme i vagitorije predstavljaju fizičku prepreku spermi a sadrže spermicid, obično nonoksinol 9. Kombiniraju se s drugim metodama kontracepcije i uvode u rodnicu prije svakog koitusa.
Mehaničku kontracepciju se preporučuje koristiti zajedno sa hemijskim kontraceptivima koji svojim djelovanjem onemogućuju pokretljivost spermatozoida.
U hormonske metode ubrajamo kontracepcijske pilule. Njih prepisuje ginekolog nakon detaljno obavljenog pregleda, jer ne odgovara svakoj ženi svaka pilula. Pravilna upotreba pilule učinkovita je u 99.97% slučajeva i riječ je o veoma učinkovitijoj metodi sprječavanja začeća, a koja istodobno ne utječe trajno na plodnost. Svaka kontraceptivna tableta sastoji se uvijek od 2 komponente: estrogenih i gestagenih hormona. Ti hormoni uneseni izvana u organizam žene djeluju tako da zaustave funkciju jajnika .Tako izostaje ovulacija te stoga nema mogućnosti začeća. Ovisno o količini odnosno odnosu količina pojedinih hormona razlikujemo danas: tzv. monofazne kontraceptivne preparate gdje je u svim tabletama koje se uzimaju tijekom jednog ciklusa uzimanja (obično 21 tableta) uvijek ista količina estrogena i gestagena, odnosno multifazne preparate kod kojih je količina estrogenih hormona praktično konstantna tijekom cijelog ciklusa uzimanja a količina gestagena postepeno raste imitirajući tako prirodni menstruacijski ciklus. Moguće nuspojave su: mučnina, povraćanje, glavobolje, osjećaj napuhanosti, napetost dojki, probojna krvarenja odnosno popularno “spotting” (krvarenja za vrijeme uzimanja tableta), blago povećanje tjelesne težine i depresija . Sve ove nuspojave ne zahtijevaju prekidanje uzimanja jer spotano prolaze tijekom nekoliko prvih ciklusa uzimanja. Potencijalno ozbiljne nuspojave – povećana sklonost zgrušavanju krvi, te posljedično embolije, zatim pogoršanje migrenskih glavobolja, upale dubokih vena, sklonost infarktu , pogoršanje nekih bolesti dojke i drugih zahtijevaju oprez. Tablete zato uvijek treba započeti uzimati u dogovoru sa ginekologom koji će komplikacije moći nekada predvidjeti unaprijed odnosno prepoznati ih i poduzeti eventualno potrebno liječenje.
Kontracepcijski flasteri su impregnirani hormonima estrogenom i progestagenom koji se otpuštaju kroz kožu, a lijepe se na stražnjicu, trbuh ili gornji dio tijela (osim dojki). Mora se mijenjati svakih tri tjedna, a četvrti tjedan flaster se ne nosi.
Kontracepcijske injekcije koje se mogu uzimati jednom mjesečno ili jednom u tri mjeseca, a sprječavaju ovulaciju postupnim otpuštanjem hormona u tijelo.
Sterilizacija žene se izvodi presijecanjem ili “podvezivanjem” jajovoda, čime se sprječava da jajna ćelija iz jajovoda stigne u maternicu, kao i prolaz spermija do jajne stanice.
Sterilizacija muškarca podrazumijeva presijecanje sjemenovoda, čime se sprječava da spermiji budu izbačeni sa sjemenom tekućinom. Sterilizacija muškarca nakon izvršene vazektomije je postignuta tek nakon nekoliko mjeseci jer je potrebno određeno vrijeme da se iz kanala eliminiraju svi preostali spermiji. Mogućnost začeća manja je od 1%.
Polipi su mjesta na sluznici koja previše narastu, izbočuju se u šupljinu maternice pričvršćeni malom peteljkom za sluznicu. Uglavnom su malih dimenzija, a vrlo rijetko mogu narasti do veličine narandže. Na sreću, polipi se iznimno rijetko pretvaraju u karcinome, a rizik se blago povećava kod žena starijih od 50 godina.
Razlikujemo dvije osnovne vrste polipa maternice ovisno o njihovoj lokalizaciji: endometralni polip i cervikalni polip.
Endometralni polipi posjeduju estrogenske i progesteronske receptore. Stanje hiperestrogenizma ili povećana koncentracija estrogena u organizmu žena potiče njihov rast, dok progesteron i progesteronski preparati imaju antiproliferativni učinak (sprječavaju nastanak i rast polipa).
U 10-15% asimptomatskih žena polipi se nađu slučajno prilikom ginekološkog pregleda ili u sklopu obrade neplodnosti, dok kod 20-30% simptomatskih žena polipi su uzrok abnormalnog krvarenja iz maternice. Najčešći simptomi koji se javljaju su:
Prvi korak u dijagnostici endometrijskih polipa je transvaginalni ultrazvučni pregled koji uključuje pogled u unutrašnjost maternice. Senzitivnost i specifičnost ove metode u otkivanju polipa je oko 90%. Dijagnoza polipa može se postaviti i na osnovu dijagnostičke histeroskopije. Cervikalni polip dijagnosticira se najčešće tokom rutinskog ginekološkog pregleda.
Endometralni polipi koji su maleni, i to manji od 1cm mogu se često spontano povući ili se izljušte izravno tokom menstruacije. Više od 95% polipa endometrija je benigne prirode. Danas se najčešće izvodi histeroskopska ablacija polipa ili se može učiniti kiretaža. Odstranjeni polip se šalje na patohistološku analizu, kako bi se utvrdila histološka priroda samog polipa i otklonila mogućnost da se radi o zloćudnoj tvorbi.
Liječenje cervikalnog polipa provodi se ambulantno, radi se polipektomija, a polip se obavezno šalje na patohistološku analizu. Maligna transformacija polipa je veoma rijetka, iznosi 0,1%. Češća je u žena u perimenopauzi i u menopauzi.
Ukoliko minimum jednom godišnje dolazite na redovne kontrolne ginekološke preglede, dajete mogućnost vašem ljekaru da u pravom ritmu prati vaše zdravlje i da vam daje pravovremene dijagnoze i terapije.
Izostanak menstruacije naziva se amenoreja, a nastaje kada nivo ženskih spolnih hormona nije dovoljno visok da stimulira menstruaciju. Brojni su uzroci nastanka amenoreje, od zdravstvenih poremećaja, uzimanja određenih lijekova, pretjeranog vježbanja, do neadekvatne prehrane.
Kod žene koja je imala redovne ili neredovne menstruacije, amenorejom smatramo izostanak menstruacije u trajanju od 6 mjeseci. U djevojčice koja još nije dobila menstruaciju, amenorejom smatramo nepojavljivanje prve menstruacije (menarche) do 14. godine, ako nema razvijenih sekundarnih spolnih osobina (dlačice pod pazuhom i na spolovilu, rast dojki), ili do 16. godine, ako su sekundarne spolne osobine razvijene.
Ukoliko mladoj spolno aktivnoj ženi ”kasni menstruacija” može se raditi o više stvari ali ove dvije su najčešće – ili se radi o trudnoći (što je prvo na što treba posumnjati) ili se radi o poremećaju u radu jajnika (izostaloj ovulaciji). Izostanak menstruacije žene proživljavaju sa različitim emocijama – on za neke znači ogromnu radost zbog željene trudnoće i majčinstva ali na žalost mnogo je i žena za koje on znači veliku zabrinutost i brigu zbog neželjene trudnoće. Kakva god bila očekivanja i želje, zajedničko je da je potrebno dati što raniju, tačnu i pouzdanu dijagnozu.
Amenoreja se obično dijeli na anovulacijsku i ovulacijsku. Svaki oblik ima brojne uzroke, ali sveukupno su najčešći uzroci amenoreje:
U dijagnostici amenoreje potrebno je napraviti detaljni ginekološki i ultrazvučni pregled s hormonskim analizama: bazalni hormonski status uz funkcionalne testove. Vrlo često je temeljnu dijagnostiku potrebno dopuniti s histeroskopijom i laparoskopijom, te kariotipizacijom (hromosomskom analizom). Kod sekundarnih amenoreja potrebno je svakako pokušati dijagnostikovati i odstraniti uzrok poremećaja. Liječenje zavisi od uzroka izostanka menstruacije.
Rani znakovi trudnoće nisu uvijek lako prepoznatljivi, a i svaka žena, pa i svaka trudnoća specifična je na svoj način, tako da se međusobna iskustva i prezentacije simptoma razlikuju. Postoje određeni simptomi koji bi mogli upućivati na zaključak da se radi o trudnoći.
Rani znakovi i simptomi trudnoće često su nalik onome što se dešava prije i tijekom mjesečnice, stoga simptome nije lako prepoznati.
Glavni rani znakovi trudnoće su sljedeći:
Oskudno krvarenje (spotting) i grčevi kao rani znak trudnoće. Takvo krvarenje se još naziva implantacijsko krvarenje te se može pojaviti 6-12 dana nakon oplodnje. Grčevi nalikuju menstruacijskim grčevima pa žene često takvo krvarenje zamjene za početak redovne menstruacije. Ali to krvarenje i grčevi su slabijeg karaktera.
Bijeli mliječni iscjedak iz rodnice koji je posljedica epitelizacije stijenke rodnice je također pojačan i rani je znak trudnoće. Taj iscjedak bez mirisa koji se nastavlja kroz trudnoću je bezopasan i ne zahtijeva liječenje.
Promjene u dojkama su još jedan znak rane trudnoće. Nakon oplodnje naglo raste količina ženskih hormona te upravo zbog tih hormonskih promjena dojke mogu postati tvrde, punije, nabreknute, a mogu biti osjetljive i na dodir. Područje oko bradavica, koje se naziva areola, može potamnjeti te često bude i vidljiv venski splet kroz kožu dojke.
Mučnine (jutarnje) sa ili bez povraćanja. Jutarnje mučnine su poznati rani znak trudnoće; ipak, nema svaka žena mučnine. “Jutarnje” mučnine mogu se pojaviti u svako doba dana ili noći, ponekad se javljaju najranije tri tjedna nakon začeća. Tačan uzrok mučnina nije poznat iako hormoni trudnoće igraju veliku ulogu. Trudnicama mogu smetati i različiti mirisi, koji im prije nisu smetali i sada izazvati povraćanje. Moguće je da mučnina, želja za određenom hranom i odbojnost prema nekoj hrani mogu potrajati kroz čitavu trudnoću. Većini se trudnica ovi simptomi smanjuju nakon 13. sedmice trudnoće.
Umor i pospanost. Normalno je na početku trudnoće osjećati se vrlo umornom, već nakon sedmicu dana od začeća. Najčešće je umor povezan s visokom razinom hormona progesterona, iako postoje i drugi uzroci umora kao niske razine šećera u krvi, nizak krvni tlak te nagli porast proizvodnje krvi.
Izostanak menstruacije. Najprimjetniji rani znak trudnoće. Ali sve izostale ili odgođene menstruacije nisu uzrokovane trudnoćom. Osim trudnoće postoje i drugi uzroci koji izazivaju izostanak menstruacije. Varijacija tjelesne težine, hormonalni disbalans, umor ili stres te različite infekcije i uzimanje lijekova mogu izazvati kašnjenje menstruacije.
Ginekološki pregled neizbježan je u dijagnostici, kao i u daljnjem praćenju trudnoće. Ljekar, ginekolog, manualnim pregledom može uočiti omekšani vrat maternice i nepravilno smekšanu, povećanu maternicu. Cerviks obično postaje plavkasto–ljubičast, vjerojatno zbog povećane opskrbe maternice krvlju. Slijedi ultrazvučni pregled. Obično već s 4 do 5 sedmica trudnoće, što zapravo znači već dva do četiri dana poslije izostanka menstruacije, transvaginalnim ultrazvukom možemo vidjeti prisutnost gestacijske vreće u maternici. Normalna gestacijska vrećica smještena je asimetrično unutar maternice. Srčanu akciju fetusa moguće je zabilježiti ultrazvukom već s 5 do 6 sedmica. Ponekad se može dogoditi da je ultrazvučna slika nedovoljno jasna i tada se može odrediti količina humanog korionskog gonadotropina u krvi majke kako bi se uklonile moguće dileme.
Pročitajte također o značaju folne kiseline i RH faktora u trudnoći.
Ginekološki pregled je izrazito važan faktor u brizi o ženskom zdravlju te je stoga od velike važnosti stvoriti naviku redovnih odlazaka odabranom ginekologu s kojim imate razvijen odnos baziran na obostranom povjerenju.
Ginekološki pregled razlikuje se ovisno o životnoj dobi. Razlike postoje u pregledu djevojaka koje još nisu spolno aktivne, onih reproduktivne dobi, trudnica, te starijih ili pak operiranih žena. Žene kojima su operativnim putem odstranjeni maternica i jajnici, također moraju redovno obavljati ginekološke preglede.
Na prvi ginekološki pregled bi trebalo otići ako planirate ili ste postali seksualno aktivni, u slučaju da planirate porodicu ili jednostavno želite savjet o kontracepciji.
Kako bi se izbjegla neugodna iskustva, korisno je pripremiti se za pregled i informisati o samom toku ginekološkog pregleda.
Prilikom prvog dolaska ginekologu, a prije samog ginekološkog pregleda, obavit ćete razgovor. Ginekolog će vam uzeti anamnezu te posebno obratiti pažnju na aktualne smetnje i probleme. Potrebno je na pregled donijeti svu medicinsku dokumentaciju, koju imate kod kuće, a koja je vezana za vaše dotadašnje preglede, operacije, zahvate, porode i slično.
Prije ginekološkog pregleda, kod kuće, operite se vodom ili blagim sapunom. Važno je da ne ispirete unutrašnjost rodnice i ne koristite agresivna sredstva jer bi to moglo utjecati na uzimanje briseva i PAPA testa. Intimno područje nije potrebno brijati – ginekologu to nije bitno! Napravite kako je vama najugodnije.
Budući da ćete se morati skinuti u kabini za presvlačenje, te tako doći do ginekološkog stola, dobro je sa sobom ponijeti suknju ili dužu tuniku, a ponekad dobro dođu i male čarapice da niste bosi. Također, 24-sata prije dolaska na pregled trebalo bi izbjegavati spolni odnos.
Ako možete planirati, pregled je najbolje obaviti u prvom dijelu menstrualnog ciklusa. Možete kod kuće zapisati pitanja koja želite postaviti ginekologu, jer se često događa da zaboravite pitati vama važna pitanja od uzbuđenja ili straha.
Prvi pregled svaka trudnica bi trebala učiniti između 6. i 12. tjedna trudnoće, kada se utrvrđuje trudnoća i njezino tačno trajanje.Prilikom dolaska u ginekološku ordinaciju, prije svakog pregleda, mjeri se krvni tlak trudnice, pregleda urin sa test trakicom i mjeri težina trudnice.
Ginekološki pregled u starijoj dobi obavlja se na isti način kao i kod žena reproduktivne dobi, s naglaskom na pregledu vanjskog spolovila i rodnice.
Ginekološki pregled, PAPA test i ultrazvučni pregled potrebno je obavljati jednom godišnje kod žena reproduktivne dobi.
HPV infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papilomavirus (HPV). Radi se o velikoj grupi virusa od kojih 40 uzrokuje infekcije genitalnog područja. Razlikujemo nisko rizične tipove HPV virusa (tipovi 6, 11, 42, 43, 44) i visoko rizični tipovi (tipovi 16, 18, 31, 35, 37, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 68, 69). Nisko rizični tipovi uzrokuju spolne bradavice ili kondilome vanjskog spolovila, vagine i perianalnog područja. Visoko rizični tipovi mogu dovesti do razvoja karcinoma grlića maternice, spolnih usana i vagine.
Genitalni tipovi HPV virusa se prenose intimnim kontaktom s inficiranom kožom, sluznicom i tjelesnim tekućinama. Tokom spolnog odnosa, na koži i sluznici intimnog područja stvaraju se sitna oštećenja koja nisu vidljiva a predstavljaju vrata ulaska virusu. HPV virus se također može prenijeti u nehigijenski održavanim toaletima kao i korištenjem tuđeg peškira ili intimnog rublja. Rizični faktori za nastanak HPV infekcije kod žena su stres, korištenje alkohola kao i loša ishrana koja slabi imunološki odgovor organizma. Da će se neka promjena razviti zavisi o imunološkom statusu inficirane žene. Promjene vezane uz HPV infekciju nikako nisu dokaz promiskuitetnosti kako se ponekad tumači. Važno je znati da žene koje puše cigarete imaju dvostruko veći rizik za razvoj HPV infekcije od onih koje ne puše.
HPV kod žena se manifestira pojavom spolnih bradavica ili kondiloma kao i pojavom skvamoznih intraepitelnih promjena grlića maternice, vagine i vulve (CIN, VaIN, VIN, ASCUS, ASC-H, AGC promjene). Kontaktno krvarenje nakon spolnog odnosa je simptom koji se nikako ne smije zanemariti i zahtijeva hitan ginekološki pregled.
PAPA test je najjednostavnija, najbezbolnija i najjeftinija dijagnostička metoda za otkrivanje promjena na grliću maternice uzrokovanih HPV virusom. PAPA testom se ne može postaviti sigurna dijagnoza HPV-a, već se treba uraditi HPV tipizacija, poseban test za otkrivanje tipa virusa koji uzrokuje promjenu.
Kolposkopija je medicinski postupak kojim se pomoću posebno dizajniranog mikroskopa (kolposkopa) pod velikim povećanjem pregleda grlić maternice, vagina i vulva. Ovaj pregled je bezbolan i traje 15 do 20 minuta.
PAPA test otkriva promjene na ćelijama grlića maternice koje mogu biti povezane s HPV infekcijom. Dijagnostička metoda kojom se utvrđuje prisutnost DNK određenog tipa HPV virusa na ćelijama grlića maternice je HPV tipizacija (HPV testiranje). Uzorak za taj test uzima se isto kao i uzorak za PAPA test. PAPA test je zlatni standard za otkrivanje promjena na grliću maternice povezanih sa HPV virusom. Preventivni ginekološki pregledi i PAPA test su veoma važni za očuvanje ženinog zdravlja.
Karcinom vrata maternice (karcinom cerviksa) maligna je bolest koja nastaje zbog abnormalnog rasta ćelija. Najčešće se radi o ćelijama pločastog epitela koje oblažu vrat maternice. Normalne ćelije se promijene i poprime mogućnost pretjeranog i nekontroliranog umnožavanja. Humani papiloma virus (HPV) je glavni uzročnik karcinoma vrata maternice. Humani papiloma virus (HPV) uglavnom se prenosi tokom spolnog odnosa, a rjeđe neposrednim dodirom s osobe na osobu. Prevencija karcinom grlića maternice je jedna od važnijih tema vezanih za zdravlje žena koja može spasiti mnoge živote.
Faktori rizika koji mogu dovesti do HPV infekcije i uzrokovati karcinom vrata maternice su:
U 90% slučajeva HPV infekcija prolazi spontano unutar dvije godine djelovanjem imunološkog sistema. Dugotrajna infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a predstavlja predstadij za razvoj preinvazivnih lezija vrata maternice poznatih kao CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija) niskog stepena (CIN 1) i visokog stepena (CIN 2 ili 3). 90% slučajeva raka vrata maternice razvija se preko predstadija CIN 3 (teška displazija) ili karcinoma in situ.
Još uvijek nema specifičnog lijeka protiv HPV infekcije, nego se liječe posljedice infekcije koje se mogu pojaviti nakon dugo vremena. Stoga infekciju treba spriječiti odgovornim spolnim ponašanjem. Međutim, ako se često mijenja partner, korisna je redovna upotreba kondoma, kojim se može spriječiti prijenos većine HPV infekcija, ali i drugih spolno prenosivih infekcija s jednako ozbiljnim posljedicama (virus herpes simplex, klamidija i HIV, koji mogu dovesti do hronične ponavljajuće bolne upale, neplodnosti, čak i smrti). Najznačajniju ulogu u prevenciji karcinoma grlića maternice ima edukacija mladih, cijepljenje protiv HPV-a te redovni ginekološki pregledi sa PAPA testom ili tekućom citologijom.
PAPA test je jednostavna, brza i neinvazivna pretraga koja otkriva ćelijske promjene u vratu maternice te prvenstveno služi za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice. Ovim testom uzima se bris rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice s ciljem otkrivanja ćelijskih promjena u ranom stadiju koje se mogu lako odstraniti prije razvoja malignih procesa.
Svaka žena treba obaviti PAPA-test kada postane spolno aktivna. Nakon toga PAPA testovi obavljaju se ovisno o posljednjem rezultatu PAPA-testa i HPV-testa. Pozitivan nalaz PAPA-testa mora se potvrditi ili negirati drugim dijagnostičkim pretragama. PAPA-test se preporučuje i ženama koje nisu spolno aktivne. Redovnim PAPA testiranjem smanjuje se rizik umiranja od karcinoma vrata maternice za 90%.
Iako se svi slučajevi karcinoma grlića maternice ne mogu spriječiti, ne zaboravite, preventivnim redovnim pregledima unapređuje se reproduktivno zdravlje žene i spašavaju brojni životi!